Pređi na sadržaj

Užgorodska unija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Užgorodska unija (odnosno Ungvarska unija) sklopljena je 24. aprila 1646. godine u zakarpatskom gradu Užgorodu, koji je u to vreme pripadao Kraljevini Ugarskoj. U sklapanju unije učestvovala su 63 pravoslavna rusinska sveštenika koji su do tada pripadali pravoslavnoj Mukačevskoj eparhiji. Oni su tom prilikom odstupili od pravoslavlja i prihvatili katolicizam, odnosno katoličku dogmu i eklisiologiju, uz priznavanje papskog primata. Kao ustupak, ostavljena im je njihova dotadašnja istočna liturgija, kao i upotreba julijanskog kalendara, ikona i slovenskog jezika pri bogosluženju. Time je postavljen temelj za razvoj Grkokatoličke crkve među ugarskim Rusinima.

Politički aspekt[uredi | uredi izvor]

Užgorodska unija (1646) je sprovedena po ugledu na raniju Brestovsku uniju (1596). Osnovni ciljevi Vatikana i habzburškog dvora ogledali su se u širenju katolicizma i potiskivanju pravoslavlja u pograničnim oblastima tadašnje severoistočne Ugarske, čime je suzbijan uticaj pravoslavne Kijevske mitropolije, pod čijom je jurisdikcijom bila i drevna Mukačevska eparhija. Uniju je prihvatio samo deo sveštenstva i naroda, dok je preostali deo ostao privržen pravoslavlju.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]