Komarom
![]() |
Komarom mađ. Komárom | |
---|---|
![]() Tvrđava Komarom | |
Administrativni podaci | |
Država | ![]() |
Region | Centralna prekodunavska regija |
Županija | Komarom-Estergom |
Srez | Komarom |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2015. | 18.957 |
— gustina | 270,04 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 47° 44′ 25″ S; 18° 07′ 34″ I / 47.74016° S; 18.126205° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Površina | 70,20 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Molnar Atila |
Poštanski broj | 2900 |
Pozivni broj | 34 |
Veb-sajt | |
www.komarom.hu |
Komarom ili Mali Komoran (mađ. Komárom, slč. Komarno, nem. Komarn) je grad u severnoj Mađarskoj i broji blizu 20.000 stanovnika. Grad je pogranični i se nalazi na Dunavu preko puta slovačkog grada Komarno.
Komarom pripada županiji Komarom-Estergom, a ime grada i županije dolazi od slovačke reči Komar, što znači komarac.
Komarom je bio selo, a od 1896. godine predgrađe nekad većeg istoimenog gradskog naselja i sedišta županije u okviru Kraljevine Mađarske, koje se pružalo na obe strane Dunava. Grad je bio u posedu mađarskih vladara još od 10. veka. Tokom perioda 16. veka on je jedno od glavnih utvrđenja prvo u odbrani, a zatim u ofanzivi Habzburgovaca protiv Osmanlija. Posle Prvog svetskog rata Dunav je postao granica između tadašnjih Mađarske i Čehoslovačke, a on nekad jedinstvenog grada nastala su dva manja grada; Severni deo postao je čehoslovački, danas slovački grad Komarno, a južni deo mađarski grad Komarom. Od pre nekoliko godina oba grada su ponovo povezani mostom preko Dunava.
Komarom je danas poznat najviše po dobro očuvanoj tvrđavi iz perioda Austro-turskih ratova.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Po proceni iz 2017. u gradu je živelo 18805 stanovnika.
1990. | 2001. | 2011. | 2017. |
---|---|---|---|
19.532 | 19.616 | 19.284 | 18.805 |