Pređi na sadržaj

Drisa

Koordinate: 55° 47′ 24″ N 27° 55′ 51″ E / 55.79000° S; 27.93083° I / 55.79000; 27.93083 (Ušće reke Drise)
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Drisa
Дрыса; Дрисса
Drisa kod grada Verhnjedvinska
Basen Zapadne Dvine
Opšte informacije
Dužina183 km
Basen6.420 km2
Pr. protok40 m3s
SlivZapadna DvinaBaltičko more
Vodotok
Izvorjezero Drisa (Rasonski rejon)
55° 55′ 37″ N 29° 23′ 05″ E / 55.92694° S; 29.38472° I / 55.92694; 29.38472 (Izvor reke Drise)
UšćeZapadna Dvina
55° 47′ 24″ N 27° 55′ 51″ E / 55.79000° S; 27.93083° I / 55.79000; 27.93083 (Ušće reke Drise)
Geografske karakteristike
Država/e Belorusija
Oblast Vitepska oblast
NaseljaVerhnjedvinsk
PritokeUšča, Svoljna, Nišča, Neščarda (reka)
DRV01020000112199000000020
Reka na Vikimedijinoj ostavi

Drisa (blr. Дрыса; rus. Дрисса; polj. Dryssa) reka je koja protiče kroz severni deo Vitepske oblasti u Republici Belorusiji, i desna je pritoka reke Zapadna Dvina (deo basena Baltičkog mora).

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Reka Drisa ističe iz istoimenog jezera na krajnjem istoku Rasonskog rejona Vitepske oblasti, kod sela Perevoz na samoj granici sa Ruskom Federacijom. Od izvora dalje teče ka jugozapadu i zapadu i nakon 183 km toka uliva se u reku Zapadnu Dvinu kod grada Verhnjedvinska na području Gornjodvinskog rejona.

Slivno područje obuhvata teritoriju površine 6.420 km² (od čega je oko 1.500 km² na teritoriji Rusije). Protiče kroz brojna manja jezera koja čine ukupno 5% površine njenog basena. Najveći deo basena leži u Polackoj niziji. Prosečan protok u zoni ušća je oko 40 m³/s.

Priobalna ravnica Drise je jako zamočvarena, sa prosečnom širinom od 200 do 500 metara. Naplavna ravnica je širine između 100 i 500 metara.

Najvažnije pritoke su Neščerda, Svoljna i Nišča.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Республика Беларусь. Атлас охотника и рыболова: Витебская область / Редактор Г. Г. Науменко. — Мн.: РУП «Белкартография», — 72 с. — 10 000 экз. —.. 2010. ISBN 978-985-508-136-5.
  • Природа Белоруссии: Популярная энциклопедия / Редкол.: И. П. Шамякин (гл. ред.) и др. — 2-е изд. — Мн.: БелСЭ им. П. Бровки, — 599 с. — 40 000 экз. —. 1989. ISBN 978-5-85700-001-4.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]